Europska urbana središta pružaju vizije pametnijih, zelenijih budućih gradova

Budući europski gradovi biti će zeleniji, digitalniji i potpuno uključivi. Pariz je već učinio mnogo kako bi to postigao: slavne Elizejske poljane postat će zelena površina. Beč se također dugo smatra pionirskim pametnim gradom fokusiranim na rodnom planiranju. Gradovi srednje veličine u Njemačkoj također služe kao model za budućnost. Ključno je koristiti digitalne alate za nastavak izgradnje budućih gradova.

Anne Hidalgo ne voli automobile. Želi automobile - i ispušne plinove koje proizvode - izvan svog grada. Umjesto toga, želi više drveća, parkova i biciklističkih staza. Kao gradonačelnica Pariza, nije usamljena u želji da ozeleni svoj grad. Mnogi političari čine velike promjene, a cilj EU -a je smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine.

Posljednjih godina Hidalgo je razvila nekoliko inicijativa kako bi Pariz pomaknula korak bliže u tom smjeru. Pod njezinom upravom grad je gradio i nadograđivao biciklističke staze, sadio drveće i nadahnjivao dizajnere da čuvene Elizejske poljane pretvore u park.

Hidalgo zagovara "15-minutni grad" u kojem stanovnici mogu doći do škola, liječnika, trgovina mješovitom robom, kazališta, ureda i zelenih površina u roku od 15 minuta od napuštanja svojih domova.

Ove inicijative znače da je Pariz korak bliže okončanju problema smoga. No, smog nije jedini problem u jednom od najgušće naseljenih gradova na svijetu. Cijene najma su visoke, a pristupačno stanovanje luksuz. Ova je dilema zajednička gotovo svim metropolama u svijetu.

Vizija gradova budućnosti: Manje prometa, više prostora

 

Unatoč globalnom povećanju rada na daljinu u 2020., UN predviđa da će 68% svjetskog stanovništva živjeti u gradovima do 2050. Kako se ljudi nastavljaju seliti u gradove, potreba za stanovanjem će rasti - dok će se promet pogoršati, prostor će postati oskudan ...

Jasno je da se nešto mora promijeniti. U cijelom svijetu projektanti rade na planovima za buduće gradove. Primjerice, japanski proizvođač automobila Toyota i danska arhitektonska tvrtka BIG planiraju prvi programirani grad na svijetu, nazvan Woven City, podno planine Fuji.

U međuvremenu, saudijska vlada želi izgraditi NEOM, grad bez cesta, bez automobila, potpuno ekološki prihvatljiv usred pustinje. Sličan projekt u tijeku je u kineskoj provinciji Hebei: grad Xiong’an osmišljen je kako bi pomogao smanjiti prenapučenost u obližnjem glavnom gradu Pekingu i ima za cilj postati neka vrsta zelene Silicijske doline. Sidewalk Labs, podružnica Alphabet Inc., imala je slične planove za Toronto, ali je projekt trenutno na čekanju.

Model za grad budućnosti

Beč također eksperimentira s budućim konceptima. Urbanisti žele uzeti u obzir niz perspektiva kada je u pitanju kvaliteta života, koristeći tehniku ​​koja se naziva rodno planiranje. Lokalna urbanistica Eva Kail zalaže se za rodno planiranje više od 30 godina.

"Većina je gradova u osnovi dizajnirana za muškarce", kaže Kyle, objašnjavajući da se ulice, promet i životni prostori u konačnici temelje na zastarjelom modelu hranitelja koji ujutro vozi na posao, a vraća se navečer. "Neposredno životno okruženje malo je uzimalo u obzir stvarnost života onih s kućanskim i obrazovnim obavezama."

Upravo to mijenja planiranje spolova. Ulice koje se lako mogu prijeći invalidskim kolicima, kao i parkovi i vrtići do kojih se može doći pješice, dio su rješenja.

Rezultati su jasni: Beč je nekoliko godina na prvom mjestu Mercerove ljestvice kvalitete života. Pobijedio je i London te je na prvom mjestu u indeksu Roland Berger Smart City. „Beč je počeo razmatrati strategije za budućnost prije 10 godina ", rekao je Florian Voller, stručnjak za Smart City. Agencija je odjel Urbanih inovacija što prati i analizira globalne trendove i razvoj u gradskim područjima. "Tada je Beč postavio viziju o tome gdje želi biti do 2030. i 2050. godine", kaže Waller. "Prva okvirna strategija iz 2014. od tada je ažurirana radi postavljanja novih kriterija."

 

Inteligentni semafori i obnovljiva energija

Bečki su ciljevi ambiciozni: emisije ugljičnog dioksida po glavi stanovnika iz transportnog sektora moraju se smanjiti za 50% do 2030. i za 100% do 2050. godine; do 2050. 80% komponenti i materijala iz srušenih zgrada i velikih projekata obnove mora se ponovno upotrijebiti ili reciklirati.

 

Lako je postići da dnevni red izgleda dobro na papiru. Pravi posao je postići ciljeve, a u cijelom Beču u tijeku su projekti koji se bave elektromobilnošću, obnovljivom energijom iz kanalizacijskog mulja, privremenom i zajedničkom upotrebom prostora te pametnim semaforima.

Jochen Rabe, profesor urbane otpornosti i digitalizacije na Tehničkom sveučilištu u Berlinu, ističe da se pilot -projekti prečesto nadaju stvaranju "novih normalnosti" ne razmišljajući o tome kako bi se ti projekti mogli premjestiti u druga područja ili gradove.

Umrežavanje i razmjena ideja smatraju se ključnim za replikaciju projekata nakon faze testiranja.

Ova vrsta umrežavanja cilj je zajedničkog projekta "Pametniji zajedno" koji financira EU, a čiji je cilj poboljšati kvalitetu života u gradovima koji se transformiraju. Projektom upravlja Beč, München i Lyon u Francuskoj, koji su cijele četvrti pretvorili u testne balone za nove tehnologije i infrastrukturu. Sofija, Bugarska; Venecija, Italija; Santiago de Compostela, Španjolska; Kijev, Ukrajina; i Yokohama, Japan uključeni su kao "gradovi nasljednici" i "promatrači".

Bernhard Klassen, voditelj projekta Pametniji zajedno, sa sjedištem u Münchenu, naziva ovu strukturu "sustavom snježne grude" i definira sljedeći korak kao pronalaženje novih četvrti u kojima se mogu primijeniti rješenja.

 

Urbanističko planiranje temeljeno na tehnologiji

Za postizanje ciljeva usmjerenih na budućnost, gradovi se oslanjaju na pametne tehnologije koje obećavaju optimiziranu infrastrukturu i logistiku, kao i na javne i privatne prostore u kojima mogu živjeti i biti ekološki prihvatljivi.

Norveški grad Oslo nedavno je koristio Autodesk Spacemaker za planiranje jednog od svojih najvažnijih projekata. Spacemaker se temelji na umjetnoj inteligenciji (AI) i koristi generativni dizajn za izračun optimalnog razvoja radnje. Uzima u obzir parametre kao što su vjetar, sunčevo zračenje, buka i oborine kako bi poboljšali stambene standarde.

U Oslu su ove arhitektonske revizije pomogle smanjiti slabo osvjetljena stambena područja za 51%, a bučna područja za 10%. Uz Spacemaker, planeri su mogli planirati održivo i uštedjeti nekoliko dana mukotrpnog ručnog rada koristeći stručnost umjetne inteligencije.

"U ranim fazama - tijekom faza planiranja i projektiranja - možete imati veliki utjecaj na održivost", kaže suosnivač Spacemakera Howard Haukeland. "Cijena promjene u tim fazama je mnogo niža nego u slučaju naknadne instalacije u kasnijim fazama, poput izgradnje i rada."

Budući gradovi ne moraju biti veliki

Mnogo je razloga zašto su veliki gradovi svjetionici i izložbeni prostori. Velike tvrtke žive u urbanim sredinama. To su poslovne lokacije i magneti za znanost i istraživanje. Postoje koncentrirane mreže koje pokreću novi razvoj. No, mali i srednji gradovi također su dugo u središtu pozornosti. Njemački gradovi Ulm, Kaiserslautern i Gera bili su među 13 modela projekata u platformi za dijalog Smart Cities koju je pokrenulo njemačko Savezno ministarstvo unutarnjih poslova, graditeljstva i zajednice 2019.

Do 2022. godine u gradu Kaiserslautern u jugozapadnoj Njemačkoj biti će izgrađene klimatski neutralne četvrti, na mjestu bivše tvornice u vlasništvu proizvođača šivaćih strojeva Georga Michaela Pfaffa. Institut za sustave solarne energije Fraunhofer (ISE) pruža znanstvenu podršku projektu pod nazivom Enstadt: Pfaff Reallabor.

U manjem gradu Lemgo, na sjeverozapadu Njemačke, istraživači su zauzeli sličan pristup eksperimentiranju sa stvaranjem grada srednje veličine budućnosti, u suradnji s Fraunhofer institutom za optiku, tehnologiju sustava i eksploataciju slike (IOSB). "Sve je u tome da se strukturni nedostaci malog grada pretvore u prednost", kaže Jurgen Jasperneite, profesor računalnih mreža na Sveučilištu primijenjenih znanosti i umjetnosti u Westphaliji-Lippe i voditelj IOSB-ovog Fraunhofera.

Projekt prepoznaje male općine koje nude alternative i omogućuju rasterećenje velikih gradova umjesto da ostanu zarobljene u vremenu. Ovaj fokus na revitalizaciju manjih gradova sličan je onima koji su München, Lyon i Beč uveli u okviru inicijative Pametnije zajedno.

Kada se gradonačelnica Pariza založi za „15-minutni grad“, ona misli na samodovoljne četvrti koje u suštini funkcioniraju poput sela i malih gradova. Na kraju, svi projekti imaju istu svrhu, bilo da se realiziraju u malim zajednicama, metropolama ili mega-gradovima. Svrha je osigurati umrežavanje znanja i globalno prilagodljiva rješenja.

 

Izvorni članak preuzet sa: Europe’s Urban Centers Provide Visions of Future Cities (autodesk.com)